Ruta Pleternica - Ruševo - Sovsko jezero

Ruta Pleternica-Ruševo-Sovsko jezero vodi nas od Interpretacijskog centra Terra Panonica na putovanja kroz slavonska sela smještena na obroncima Dilj gore u područje hrastovih i grabovih šuma bogato biljnim i životinjskim svijetom.

 

Jedinstvenost ovoga područja sastoji se u mogućnosti doživljavanja lokalne kulture i uživanja u očuvanim prirodnim krajobrazima za vrijeme ovih putovanja.

Interpretacijski centar Terra Panonica

Posjetom Interpretacijskog centra Terra Panonica u Pleternici dobiva se značajan uvid u jedan davni svijet koji je na ovim prostorima postojao milijunima godina prije nego li je ljudskom rukom izgrađena prva nastamba, a zatim i naselja koja su u osvit civilizacije nastajala na ovom području. 

   

No, mi se u našem putovanju rutom kulturnih sadržaja vodimo nama puno bližoj kulturnoj baštini regionalne slavonske kulture koja je u potpunosti vezana za ovdje postojeći okoliš i njegove prirodne, klimatske i okolišne uvjete razvoja života hrvatskih sela u proteklim stoljećima o kojemu životu postoji bogata pisana i sadržajna kulturna materijalna i nematerijalna baština.

  

O sadržajima multimedijalnog putovanja kroz ljudsku prapovijest i hod kroz lokalni biljni i životinjski svijet, bit će više govora u našem posebnom predstavljanju ovom zasigurno najboljem primjeru interpretacije prirodne baštine na području Slavonije i Baranje, a koji se otkriva posjetiteljima Interpretacijskom centru Terra Panonica.

Naše putovanje kreće iz središta Pleternice prema okolnim šumama hrasta i graba između kojih su se priroda i kultura u ritmu slavonske kulture pretvarali u jedinstvena i originalna naselja malenih seoskih zajednica.

 

Do sela na padinama Dilj gore iz Pleternice moguće je stići dobro obilježenim planinarskim putovima ukoliko se opredijelimo za obilazak pješačenjem ili na malo zahtjevnije putovanje biciklima obzirom je uspon na ovom području značajan na dijelovima ove dionice između Pleternice, Buka, Ruševa i Sovskog jezera.

 

Uz putovanje hrvatskom ruralnom poviješću posljednjih nekoliko stoljeća koja se prepoznaje u okolnim seoskim dvorištima, u lokalnoj graditeljskoj baštini, voćnjacima, vinogradima i obiteljskim vrtovima, mi ćemo se prošetati i kroz zanimljive lokalne manifestacije koje tijekom godine gostima ovog podneblja omogućavaju uživanje u lokalnoj kulturi i prirodi.

Iz lokalnog parka u slavonsku šumu

Na slavonskom planinarskom putu

Pleternica je slavonski gradić vrijednih ljudi, bogatog poduzetničkog i inovacijskog potencijala s brojnim kulturnim događanjima tijekom cijele godine, a svojim položajem i rasporedom ulica utkana je u njeno prirodno okruženje tako da nam je moguće iz središnjeg gradskog parka za samo nekoliko minuta naći se u okruženju okolnih vinograda.

 

A ubrzo i u hladovini visokih hrastovih šuma na nekoj od ovdašnjih planinarskih staza, jer Pleternica leži na poznatom planinarskom putu slavonskim gorjem, te se iz nje za kratko vrijeme može stići i do svjetski poznatog UNESCO-vog GEOPARKA „Papuk“. 

 

Stoga ne čudi što Pleternica nosi i ime „Vrata slavonskog gorja“ jer se upravo ovdje veliko područje okolnog gorja otvara koritom rijeke Orljave prema rijeci Savi i širokom prostoru Posavine.

Mi se ovdje usmjeravamo na jedno zanimljivo putovanje prošlošću lokalne kulture uz padine Dilj gore koja zatvara jugoistočni dio slavonskog gorja kao jedinstvene panonske zemljopisne cjeline, a sa vrhovima koji dosežu gotovo petsto metara nadmorske visine, ovaj prostor je jedinstveni ugođaj u širem okruženju panonske ravnice.

 

Zato posjetitelja koji navrati u pleternički interpretacijski centar „Terra Panonica“ čekaju, kao nagrada za obilazak Dilj gore, jedinstveni panonski vidici.

Panonski vidici

Lokalna kultura u gastronomskom stilu

Uz sve to što nudi pleternička „Terra Panonica“ nas je ovdje dovela znatiželja za upoznavanjem lokalnih kulturnih događanja koja se vežu uz sezonske gastro običaje Slavonije koja ima bogatu kulinarsku tradiciju.

 

Ove lokalne kulturne događaje obilježava jedinstvena mogućnost susreta s lokalnim gastro majstorima koji žive u ovdašnjim selima i svoju prehranu su stoljećima prilagođavali životu i radu u ravničarsko-prigorskom podneblju s toplim ljetima i hladnim zimama, te su i lokalna jela dobila obilježja sezonalnog pristupa pripremi hrane.

Hits: 32

Skip to content